Učenice i učenici bi popunjavali svoje profile, a firme bi objavljivale tendere za posao i praksu, i to bi olakšalo dolazak do posla i edukacije.
Često možemo čuti da učenici iz srednjih škola izlaze bez ikakvih praktičnih znanja, a procjene govore da bi se, ako se svakom učeniku obezbijedi adekvatna praksa, mogla ukinuti šestomjesečna obuka radnika pri zapošljavanju.
Na prvom hakatonu na području općine Tešanj, održanom u decembru 2019, grupa učenika i učenica predstavila je ideju za aplikaciju koja bi izašla u susret potrebama i željama srednjoškolaca koji moraju pohađati praktičnu nastavu. Cilj je stvoriti nastavni plan i program koji štedi vrijeme i novac, a nudi sve potrebne informacije. Aplikacija je u razvojnoj fazi i još uvijek nije spremna za upotrebu, a ova ideja je Harunu Bajriću, Refiku Bašiću i Havi Kadušić iz Gimnazije Musa Ćazim Ćatić i Hasanu Hasanbašiću iz Mješovite srednje škole, pod vodstvom profesorice Estele Ramić, donijela prvo mjesto. Hakaton je inače kreativno rješavanje izazova.
Proteklih godina tešanjske učenice i učenici srednjih škola, ukoliko su željele pohađati neku praksu, morale su same tražiti firmu za zapošljavanje. Nakon toga morale su tražiti odobrenje škole, a zatim se zamarati potpisivanjem razne dokumentacije. Loše vladanje nije bilo ograničavajući faktor, ali ako bi neko nanio štetu firmi, ne bi više nikoga primala.
Praktična nastava u nekim srednjim školama postoji, ali nije kvalitetna niti zaslužuje pohvale. Ilustracije radi, Mješovita srednja škola je do sada imala ugovore za praksu, u Tehničkoj srednjoj školi odrađuje se samo u školi, i to je problem jer školski kurikulum zaostaje za stvarnim potrebama privrede, dok Gimnazija nije imala praksu, iako bi đaci voljeli da je imaju.
Kako Gimnazija ima nekoliko smjerova: IT, matematičko-informatički, društveni, prirodni, jezički, svaki bio mogao imati specifičnu praktičnu nastavu. IT i matematičko-informatički smjer mogli bi se baviti razvojem platforme i njenim analitičko-statističkim podacima, koji bi se unosili u platformu; društveni smjer bi radio konkretne zadatke na terenu i bili bi zaduženi za odnose s ljudima; jezički bi bio zadužen za pisanje tekstova, a praksa prirodnog smjera održavala bi se u laboratorijima, dok učenike Mješovite srednje škole više zanima rad na traci, odnosno u proizvodnji.
Aplikacija prezentovana na hakatonu inspirirana je društvenom mrežom LinkedIn i radila bi na sličnom principu: radnici ili učenici bi popunjavali svoje profile, a firme bi objavljivale tendere za posao i praksu. Ovo bi olakšalo dolazak do posla i edukacije. Snimanjem videotutorijala omogućila bi se i online obuka, a profesori bi mogli pratiti ko se prijavljuje na ovu mrežu i da li su učenice spremne i kompetentne da pristupe praksi koju biraju. Aplikacija bi bila i poticaj za učenike da ostanu u BiH i u svojoj općini i da nakon škole dobiju šansu da grade prosperitetan život.
Važno je da učenici sudjeluju u hakatonu jer se ti izazovi tiču njih i njihove budućnosti, te sami mogu naći rješenja za određene izazove, a kroz rješavanje izazova možemo se iskazati kao ličnosti i drugi mogu vidjeti naš potencijal, pojasnili su učenici – kreatori ove aplikacije.
Tekst preuzet sa Školegijum
